Pregled Sedme Epizode

Epizoda počinje pogledom u budućnost. Ostareli Matej posećuje Mariju Magdalenu, koja živi u tihoj osami. Donosi joj dovršeni zapis svog jevanđelja i vest da je Mali Jakov pogubljen u Egiptu. Dok se prisećaju prošlosti, Matej saznaje da Marija piše lična razmišljanja kako bi se nosila s tugom, strahom i snovima koji se ponavljaju.

Priča se zatim vraća u sadašnjost. Dok Isus i učenici putuju ka Vitaniji da bi oplakali Lazara, Mali Jakov vidno slabi. Usput razgovara s Marijom Magdalenom o smrti i o svom sve slabijem zdravlju. Marija razmišlja o tome kako su je godine tame naučile zahvalnosti za svetlost koju je Isus uneo u njen život, dok Jakov priznaje da još uvek uči kako da veru i patnju drži zajedno.

Kada stignu u Vitaniju, Marta se suočava s Isusom i iznosi mu svoje razočaranje što nije došao ranije. Isus je uverava da će Lazar ustati i objavljuje: „Ja sam vaskrsenje i život.“ Marija, Martina sestra, reaguje drugačije – u tuzi pada pred njegove noge. Duboko potresen, Isus odlazi do groba. Nakon molitve naređuje da se kamen ukloni i poziva Lazara da izađe. Lazar izlazi živ, zapanjivši mnoštvo i učenike.

Čudo ne donosi samo olakšanje, već i Tomin gnev, jer se on pita zašto je Isus vaskrsao Lazara, a nije spasao Ramu. I drugi učenici se u tišini bore s istim pitanjem. Vera, tuga i zbunjenost se sudaraju dok se trude da razumeju Isusove odluke.

Vest o čudu se brzo širi i stiže do Jerusalima, gde verske vođe bude usred noći kako bi im preneli šta se dogodilo. Taj znak pojačava rastuću pretnju protiv Isusa.

Epizoda se završava povratkom u budućnost. Matej čita pesmu Marije Magdalene, koja govori o praznini, tišini i Božjem prisustvu čak i tamo. Život sa Isusom, piše ona, nosi i slast i gorčinu, a gorčina ne nestaje. Put ka krstu je počeo. Epizoda priprema put za Isusovu sopstvenu smrt i vaskrsenje.

Posebna napomena

Pošto je ova epizoda duža nego obično, možda biste želeli da razmislite o tome da je podelite na dva sastanka. Možete pauzirati epizodu na 40:33 (odmah nakon što Marija, Isusova majka, kaže: „najduži dremež u tvom životu“) i nastaviti sa prvom grupom pitanja. Sledeće nedelje se ukratko podsetite onoga što ste gledali, pogledajte epizodu do kraja i nastavite razgovor.

To vašoj grupi daje više prostora za smislen razgovor, a istovremeno poštuje dubinu epizode.

1. sastanak (vreme epizode 00:00–40:33):

Osnovna pitanja 1–6 / Napredna pitanja 12–13

2. sastanak (vreme epizode 40:33–73:32):

Osnovna pitanja 1, 7–11 / Napredna pitanja 14–15

Vreme za ličnu refleksiju i sumiranje

Nakon epizode, pozovite učesnike da provedu nekoliko trenutaka u tišini razmišljajući o onome što su upravo doživeli. Podstaknite ih da razmisle o tome šta im je posebno značilo, šta ih je iznenadilo ili šta im je bilo nejasno. Zatim ih pozovite da razmisle o likovima i da procene da li mogu da se poistovete s njima ili s njihovim situacijama. Podstaknite ih da zapišu svoje misli ili da ih pripreme za grupni razgovor.

Nakon nekoliko trenutaka tihog razmišljanja, pozovite grupu da podeli trenutke iz epizode koji su im se posebno urezali. U tome vam može pomoći „Pregled epizode”. Pokušajte da dopunite pojedinosti za koje ste primetili da nedostaju u pregledu. Možete koristiti i kreativnije metode za sastavljanje pregleda.

Savet: Za interaktivniji način sažimanja epizode, pokušajte da koristite mapu uma, metod 6 Pitanja ili druge kreativne pristupe. Njih možete pronaći u odeljku Resursi za vođe na internetu.

Neki koncepti i teme serije možda neće biti jasni svim učesnicima. Tu je „Rečnik pojmova” koji može da pomogne.

Biblijske reference

  • Isaija 53:3

  • Psalmi 13; 139:12

  • Luka 22:3

  • Jovan 6:70–71; 11:17–53

Razgovor

U narednom odeljku vodićete grupni razgovor. Možete koristiti sva pitanja u celini ili izabrati samo ona koja su relevantna za vašu grupu.

    Osnovna pitanja

    Ova prva grupa pitanja je jednostavna i otvorena — odlična za tragaoce i one koji su tek zakoračili u veru.

  1. Šta je tebi najviše značilo u ovoj epizodi, i zašto?

  2. Seti se trenutka kada si čekao nešto važno, a nisi znao kako ni kada će se to dogoditi. Kakvo je to iskustvo bilo za tebe?

  3. Marija Magdalena i Mali Jakov razgovaraju o tome koliko se toga promenilo otkad su počeli da slede Isusa, iako su im životi i dalje teški. Kada se osvrneš na sopstveni život, gde primećuješ rast ili promenu tokom vremena?

  4. Tokom puta različiti ljudi reaguju na Isusa na različite načine – ponekad s poverenjem, ponekad sa strahom ili frustracijom. Šta primećuješ u tome kako reaguju kada ne razumeju šta on čini?

  5. Kada Isus konačno stiže u Vitaniju, Marta i njena sestra Marija reaguju veoma različito. Marta govori, postavlja pitanja i izražava razočaranje. Marija plače i pada Isusu pred noge. Šta ove različite reakcije govore o tome kako ljudi doživljavaju veru i bol? Koja ti je reakcija bliža?

  6. Pročitajte zajedno Jovan 11:33–44. Šta ti je bilo upečatljivo kod Isusa dok si gledao kako prelazi od plakanja s porodicom do toga da Lazara poziva da izađe iz groba?

  7. Nakon što su videli Lazara kako izlazi iz groba, svi imaju mnogo toga da shvate i prihvate. Šta je nešto iznenađujuće što si doživeo, a za šta ti je bio potreban trenutak da to prihvatiš?

  8. Toma postavlja pitanje koje se mnogi ljudi plaše da izgovore naglas: „Zašto on, a ne ona?“ Šta misliš, zašto je ovakva pitanja tako teško izraziti?

    Dodatno pitanje (po izboru): Zašto bi moglo biti teško postaviti ovakva pitanja u verskom okruženju?

  9. Pročitajte zajedno Jovan 11:45–53. Lazar je upravo podignut iz mrtvih. Šta primećuješ o različitim načinima na koje ljudi reaguju na ono što je Isus učinio?

  10. Kada je Toma ljut i zbunjen, Isus ga ne odbacuje. Traži od njega da ostane s njim. Kada se stvari raspadaju, kako bi za tebe moglo da izgleda da se okreneš Isusu dok su tvoja pitanja još uvek nerazrešena?

  11. Čak i nakon što ga je Isus podigao iz mrtvih, Lazar priznaje da još uvek ne razume u potpunosti šta se dogodilo. Dok razmišljaš o njegovoj priči, šta ti to kod Isusa daje nadu ili te podstiče da želiš da saznaš više?

    Ovo pitanje može prirodno otvoriti razgovor o jevanđelju.

  12. Napredna pitanja

    Ova pitanja su dublja i najbolje odgovaraju hrišćanima i zrelijim učesnicima. Prema sopstvenoj proceni izaberite ona koja najbolje odgovaraju vašoj grupi.

  13. U jednom trenutku Jovan kaže da oni već veruju u Isusa, ali Marija Magdalena odgovara da ne veruju svi u sve. Kada razmišljaš o svojoj veri, u čemu ti vera trenutno deluje snažno, a u čemu ti je teže ili deluje nedovršeno?

  14. Pročitajte zajedno Jovan 11:25–26. Nakon što si video kako je Lazar podignut iz mrtvih, kako sada drugačije čuješ Isusove reči: „Ja sam vaskrsenje i život“?

  15. Tomino razočaranje je posebno snažno zato što je Isus vaskrsao Lazara, ali nije vaskrsao Ramu. Kako je ova epizoda oblikovala način na koji razmišljaš o trenucima kada Božji postupci deluju zbunjujuće ili nepravedno?

  16. Pročitajte zajedno Isaija 53:3, jer taj stih odjekuje u Isusovom razgovoru s Lazarom. Kako ovaj opis Isusa kao „bolnika i vičnog bolestima“ oblikuje način na koji ga vidiš u ovoj epizodi?

Zaključak

Na kraju vremena za razgovor, odvojite trenutak da istaknete glavne ideje koje su se pojavile tokom vašeg razgovora. Pitanja na ovom sastanku kluba dotakla su temu „nade usred tuge“ i onoga što Isusova moć i saosećanje otkrivaju o tome ko je on.

Citat iz epizode u nastavku možete pročitati kao završno razmišljanje i ohrabrenje. Pozovite učesnike da razmisle o poruci ove epizode i razmotre kako ona može progovoriti u njihove sopstvene živote.

KLJUČNA PORUKA

„Trudim se da ne budem ljuta što nisi došao ranije, Gospode. Samo sam… zbunjena. I slomljena.“
—Marta Isusu

‍
‍

Nakon toga, možda ćete želeti da dopustite kratak trenutak tišine, molitve ili nesmetan prelazak na sledeću aktivnost.

Trenutak za deljenje jevanđelja

Dok vodite razgovore tokom ove epizode, imajte na umu da poruka jevanđelja može prirodno proisteći iz vaših razgovora. Ako osetite da je trenutak pravi, iskoristite priliku da podelite Radosnu vest i pozovete učesnike da odgovore na nju.

U sedmoj epizodi ljudi veoma različito reaguju na Isusa nakon istog čuda. Neki su ispunjeni nadom, drugi gnevom, strahom ili zbunjenošću. Toma pita: „Zašto on, a ne ona?“, a Isus ne daje brze odgovore, već ga poziva da ostane blizu njega. To odražava srž jevanđelja: Isus nas poziva da mu dođemo sa svojim bolom, pitanjima i potrebama, čak i pre nego što dođe razumevanje.

Ako osetite da je trenutak pravi, možete ukratko podeliti kako ste se okrenuli Isusu u periodu zbunjenosti, razočaranja ili pitanja bez odgovora, i šta ste naučili o njegovom prisustvu, čak i pre nego što ste pronašli odgovore. Ako učesnici žele dalje da istraže taj korak, uputite ih na odeljak „Slediti Isusa: tvoj prvi korak“ na ovom sajtu (link u nastavku).

Slediti Isusa: tvoj prvi korak

Predložene prateće aktivnosti

Ovo može biti na početku ili na kraju sastanka.

    1. Zamolite grupu da polako pročita Psalam 13 i da primeti koliko je otvoren i iskren u pogledu bola i čekanja. Zatim pozovite učesnike da psalam napišu iznova svojim rečima, povezujući ga s nečim kroz šta sada prolaze ili su prolazili u prošlosti. Recite im da je cilj da budu iskreni, a ne da koriste religiozni jezik ili pronalaze odgovore. Podstaknite deljenje ako se ljudi osećaju prijatno, ali jasno naglasite da je slušanje jednako važno kao i govorenje.

    2. Postavite veliki list papira na sredinu prostorije i napišite jednu veliku reč u sredini: ZAŠTO? Pozovite sve da dopišu jedno teško pitanje „zašto“ koje su postavili, ili tek treba da postave, o životu, bolu, veri ili Bogu. Neka pitanja ostanu bez odgovora. Cilj je iskrenost, a ne objašnjenje.

    3. Dar prisustva. U parovima, pozovite svakoga da podeli neko malo razočaranje ili nerazrešeno pitanje – ništa duboko lično. Zadatak onoga ko sluša nije da savetuje, objašnjava ili popravlja, već jednostavno da sasluša i odgovori: „Hvala ti što si mi to rekao. Tu sam, uz tebe.“ Zamenite uloge, a zatim razgovarajte: Kako je bilo kada te je neko saslušao, a nije pokušavao da popravi situaciju?

    Predloge za dodatne igre i aktivnosti možete pronaći u Biblioteci grupnih aktivnosti na stranici Resursi za vođe.

Rečnik pojmova

Pogrebni običaji

Lazar nije bio sahranjen u zemlju, već položen u pećinu. Prema jevrejskom zakonu, preminuli se sahranjivao što je pre moguće, po mogućstvu istog dana. Sahrane su se obično obavljale u porodičnim grobnicama uklesanim u stenu ili u malim pećinama, koje su ponekad zatvarane kamenom. Siromašniji ljudi sahranjivani su u jednostavne grobove u zemlji. Tela se nikada nisu spaljivala. Umesto toga, telo se pralo, pomazivalo mirisnim uljima i uvijalo u laneno platno.

1, 2, 3, 4, 5, 6, 7

Tok pogreba

Posle smrti porodica i prijatelji su žalili, a ponekad su im se pridruživale i unajmljene narikače. Pogrebna povorka je zatim pratila telo do grobnice, često uz psalme i glasno naricanje. Grobnica se zatvarala kamenom da u nju ne bi ulazile životinje i da bi se zadržao zadah raspadanja. Otprilike godinu dana kasnije grobnica se ponovo otvarala, a kosti su se polagale u manje kamene kovčege i vraćale u porodičnu grobnicu, čime se oslobađao prostor za buduće sahrane.

1, 2, 3, 4, 5, 6, 7

„Ja sam“

Kada Isus kaže: „Ja sam vaskrsenje i život“, kamera pokazuje Jovana kako zapisuje njegove reči. U Jovanovom jevanđelju Isus više puta koristi izjave „Ja sam“ da bi otkrio ko je i šta je došao da učini. Ovaj izraz takođe podseća na Božje reči Mojsiju u 2. Mojsijevoj 3:14 – „JA SAM ONAJ ŠTO JESTE“ – čime Isusove reči dobijaju dodatnu vezu sa identitetom Boga Izrailjevog.

1, 2, 3, 4, 5, 6, 7

Nastavi studiju četvrte sezone

Registruj se danas

Epizoda 8

Ponizan